Što je autentični mindfulness?
Može li moderno društvo u kojem živimo profitirati od spoznaja generacija budističkih redovnika, učitelja i yogija koji su svoje živote posvetili meditaciji i istraživanju vlastitog uma? Može li meditacija uistinu promijeniti kvalitetu našeg života i odnosa prema svakodnevici? Ako može, kako to čini?
Taj intrigantni dijalog između Zapada i Istoka na temu meditacije danas je u punom zamahu. Nakon što je desetljećima tretirana kao egzotična vještina svojstvena dalekoistočnim religijama, ona se danas istražuje u najrazličitijim okruženjima – prakticiraju je na vodećim svjetskim fakultetima, u školama i rehabilitacijskim centrima, velike kompanije učestalo organiziraju tečajeve „pomnosti“ za svoje zaposlenike, a čak je i američka vojska uvela eksperimentalni tečaj meditacije u program svojih elitnih postrojbi, marinaca.
Učinci meditacije danas su potvrđeni i medicinskim istraživanjima, te je dokazano da već nakon nekoliko mjeseci prakticiranja dolazi do smirivanja onih dijelova mozga koji su odgovorni za pojavu osjećaj straha, tjeskobe i stresa općenito, dok s druge strane dolazi do revitalizacije kognitivnih sposobnosti, poboljšanja pamćenja i emocionalne ravnoteže, baš kao i buđenja empatije i suosjećanja za druge.
Iskustveni “susret” s vlastitim umom
za posljedicu ima dokidanje stresnog načina života i ostvarenje novih kvaliteta poput mira, koncentracije, životne radosti i kreativnosti, koje se očituju i u privatnom životu i u poslovnom okruženju.
S obzirom na sve veći interes za ovo područje i u nas, osnivač i dugogodišnji voditelj Budističkog društva Shechen Mihajlo Pažanin osmislio je i pokrenuo jedinstveni studij meditacije – Studij izvorne pomnosti. On na suvremen i pristupačan način donosi temeljna znanja i metode koje omogućuju da kroz neposredno iskustvo upoznamo i uvježbamo vlastiti um. Zamišljen je da bude pristupačan svakome te pruži detaljna objašnjenja i konkretne alate korištenjem kojih osoba može korak po korak u cijelosti promijeniti odnos prema sebi, okolini i ljudima u njoj.
Što je pomnost (Mindfulness)
Izvorno gledajući, ono što danas u svijetu poznajemo kao “mindfulness” izvorno dolazi iz učenja koje
je Buddha izložio u okviru svoje ‘Četvrte plemenite istine’, tj. ‘osmerostrukog puta’ koji osobu vodi k oslobođenju od patnje i neznanja. Sedma točka spomenutog puta na sanskrtu
se naziva samyak smrti i odnosi se na sposobnost nepristranog promatranja fenomena uma i tijela putem mentalne pažnje. Najčešća riječ koja se za to koristi u engleskom je “mindfulness”, ali na hrvatskom i mnogim drugim
jezicima izraz ne govori baš ništa o sadržaju tog pojma. Netko će upitati: zašto onda ne koristiti riječ “pažnja” da bi se prevela spomenut riječ? Zato jer se u
budističkoj fenomenologiji (abhidharmi) koriste vrlo precizni izrazi za pojedine funkcije uma, pa na tom tragu inicijalna mentalna pažnja (skt. mano sikara) opisuje tek elementarnu trenutnu razinu prisutnosti koja prati bilo koji kognitivni čin.
Kad mentalnu pažnju pretvorimo u namjerni čin
produženog neutralnog promatranja nekog
određenog fenomena, ona se pretvara u ono što opisuje sanksrtska riječ smrti, funkciju uma koju u hrvatskom jeziku lijepo opisuje hrvatska riječ pomnost – pa tako u našem standardnom jeziku imamo izraze pomno slušanje, pomno gledanje i sl. Otuda proizlazi i naziv “Studij izvorne pomnosti”; – jer isti na suvremen način, oslobođen kulturnih i religijskih normi Dalekog Istoka, izlaže sustav koji korak po korak vodi u upoznavanje, istraživanje i dubinsku transformaciju vlastitog uma. Stoga se ovaj pristup sadržajem razlikuje od mnogih sličnih tečajeva koji “mindfulness” prvenstveno podučavaju kao učinkovitu anti-stress self-help metodu. iako nesumnjivo donosi i takve rezultate, izvorna pomnost smjera k puno ambicioznijem cilju; kako jednom zauvijek osloboditi
um od svih barijera koje tradicionalnim jezikom nazivamo “neznanjem koje donosi patnju”.
“Mi se silno trudimo popraviti vanjštinu, no naša kontrola vanjskog svijeta je ograničena, privremena i najčešće posve iluzorna. U svom najdubljem smislu patnja je direktno povezana sa nerazumijevanjem prirode stvarnosti.”